Umorom dertli kalendara
kad te tuga svlada
sjećanja se vrnu
bore milosne žaluju
zapretenim bolom
čudesnih dana
prelijepog života
da znaeš mori momo ubava
kolko se mjesečinom jubilo
mnoga mi ljuba
do zore pjevala
mnogo me anđelče
ljubavlju slamalo
djetinje srce ukralo
da znaeš mori d'bra momo ubava
kad bi umorom svladana noć
zorom rumenom otidla
sneno mome ubava
na grudi bi me primila
međ skute stisnula
cjelovima suze brisala
na moju sudbu
svijeće radosnice palila